Kako Meta-in antimonopolski slučaj može usporiti razvoj umjetne inteligencije

Meta Platforms, krovna kompanija društvenih mreža kao što su Facebook, Instagram, WhatsApp i Messenger, suočava se s antimonopolskim postupkom koji bi mogao ograničiti njezine mogućnosti razvoja umjetne inteligencije (AI). Američka Federalna trgovinska komisija (FTC) podnijela je tužbu protiv Mete, optužujući je za kršenje antitrustovskih zakona kroz strategiju kupovanja manjih konkurentskih firmi, umjesto da s njima konkurira.

Ako sud donese odluku protiv Mete, kompanija bi mogla biti prisiljena da svoje messengere i društvene mreže razdvoji u nezavisne kompanije. Gubitak tih platformi mogao bi umanjiti ne samo kompetitivnost Facebooka u industriji društvenih medija, već i sposobnost treniranja i razvoja njihovih vlasničkih Llama AI modela na temelju podataka s tih stranica.

Meta je prvotno odbacila optužbe FTC-a kao “revisionist history,” tvrdeći da su akvizicije Instagrama i WhatsAppa koristile korisnicima te da su se pojavili novi konkurenti poput YouTubea i TikToka. Međutim, ako Sud za okruge Kolumbije presudi protiv Mete, to bi moglo značajno narušiti njezin položaj u industriji društvenih medija.

Jedna od mogućnosti je da će različite usluge Meta postati autonomne firme s vlastitim organizacijskim strukturama i politikama zaštite podataka. Ovo bi moglo rezultirati gubitkom ogromne količine podataka koje Meta koristi za treniranje svojih AI modela. U tom slučaju, Meta bi se morala oslanjati na prikupljene podatke s Facebooka i Messengera, kao i na “opt-in” podatke, sintetičke podatke, te podatke od trećih strana i iz otvorenih izvora.

Osim pravnih izazova, Meta se suočava i s konkurencijom na AI tržištu. Meta je nedavno lansirala četvrtu verziju svojeg open-source Llama modela, a istovremeno je najavila izgradnju data centra od 2 gigavata sa sofisticiranim AI grafičkim procesorima. Takva infrastruktura od ključne je važnosti za održavanje i razvoj AI kapaciteta u kontekstu sve žešće konkurencije s OpenAI-om i DeepSeek-om.

Dok AI firme traže varijabilne izvore podataka za treniranje svojih modela, prakse prikupljanja podataka često su predmet spora. Meta je optužena za korištenje piratiziranih knjiga za treniranje svojih modela, zaobilazeći visoke troškove licenciranja sadržaja. Ista praksa navodno se primjenjivala i kod drugih velikih igrača u AI industriji.

Rezultati ovog antimonopolskog slučaja mogli bi postaviti pravni presedan kako će sudovi u budućnosti primjenjivati antitrust zakone za tehnološke firme. Time bi se mogli postaviti temelji za sigurne i etičke standarde u AI razvoju, a također bi se poslale jake poruke tehnološkim konglomeratima o mogućnosti razbijanja u slučaju da se dokaže ugrožavanje konkurencije na tržištu.

U zaključku, kako bi osigurala dugoročni uspjeh, Meta bi trebala daljnje ulagati u napredne metode prikupljanja podataka, provoditi rigorozne kontrole i implementirati tehnologije za očuvanje privatnosti, što bi joj moglo pomoći u obnavljanju povjerenja korisnika i usklađivanju s pravnim standardima koji se razvijaju.