Naslov na hrvatskom jeziku mogao bi glasiti: “Ludilo: Korisnici kriptovaluta na udaru skandinavskih poreznih ‘crnih lista'”. Ovaj naslov ističe opasnosti s kojima se suočavaju vlasnici kriptovaluta zbog strogih poreznih politika u Skandinaviji.

Sjeverne europske zemlje — Norveška, Švedska i Finska — provode politiku potpune financijske transparentnosti, koja uključuje objavljivanje financijskih zapisa svakog građanina zajedno s njihovim imenima, datumom rođenja i kućnim adresama. Iako ova praksa proizlazi iz slične vrijednosti otvorenosti kao što je kripto zajednica, nenamjerna posljedica je pružanje kriminalcima “popisa za pogodak” bogatih osoba s velikim, samostalno pohranjenim kripto imovinama.

Norveški hrvač kriptovaluta opisao je ovu situaciju kao “potpuno suludu, koja ljudima stavlja metu na leđa.” Za razliku od tradicionalne imovine koja se čuva u banci ili na burzi, samostalno pohranjena kriptovaluta je lako dostupna, a prijenosi se ne mogu poništiti. Pristup sredstvima omogućuje privatni ključ pod kontrolom vlasnika, što znači da je takozvani $5 wrench attack, gdje kriminalci koriste fizičko nasilje kako bi prisilili vlasnike da predaju ključeve, relativno jednostavna metoda za krađu.

Primjer za to je bio napad 2018. godine na norveškog Bitcoin milijunaša kojemu je u njegov stan u Oslu upao napadač s puškom, tražeći pristup njegovim kriptovalutama. Žrtva se uspjela spasiti skokom s drugog kata, riskirajući ozbiljne ozljede, ali preživjela je.

U Švedskoj je zabilježen niz napada u kojima su žrtve brutalno napadnute zbog svojih Bitcoin ulaganja. Naime, 8. studenoga 2023., četiri maskirana muškarca vežu švedski par i napadaju ih noževima.

Iako ukupni broj fizičkih napada nije velik, zajednica kripto entuzijasta strahuje da bi se ti napadi mogli povećati s porastom broja kripto milijunaša. Eric Wall, poznat u švedskoj Bitcoin zajednici, migrirao je iz Švedske u Portugal, strahujući za svoju sigurnost zbog napada povezanim s švedskim zakonima o transparentnosti.

Prema norveškoj Poreznoj upravi, najmanje 48.000 Norvežana izjasnilo je da posjeduje kriptovalute. Javni internet portal Skattelister dostupna je svima starijima od 16 godina i omogućuje pregled osobnih poreznih podataka. Iako je informacija već dostupna, lokalni mediji objavljuju imena najbogatijih vlasnika kripto imovine.

Norveški suosnivač Hashlabs Mina Jaran Mellerud istaknuo je da se kriminalci mogu lako služiti informacijama koje mediji objavljuju. “Ako posjedujete kripto, niste sigurni ako svi mogu čitati u novinama da posjedujete veliku imovinu.”

S obzirom na rizike kojima su kripto vlasnici izloženi zbog takve transparentnosti, Mellerud smatra da država ne bi trebala objavljivati nečije bogatstvo i prihode, bez obzira radi li se o vlasniku kripta ili ne.

Iako postoje propisi koji pokušavaju ograničiti tu praksu objavljivanja podataka, većina ljudi ne razumije opasnosti i posljedice takve transparentnosti. Od uvođenja interneta, informacije se šire brzo, povećavajući prijetnje povrede privatnosti.

Za kripto vlasnike, situacija nije jednostavna. Posebni savjeti o sigurnosti mogu pomoći, poput stvaranjem “mamca” u obliku lažnog kripto novčanika s manjom količinom sredstava, koji bi mogli predati u slučaju pljačke.

U konačnici, pitanje transparentnosti financijskih podataka ostaje kontinuirana tema u skandinavskim zemljama, koje se bore između kulturne vrijednosti otvorenosti i potrebe za zaštitom privatnih financija svojih građana.